GALIELO OBAVIO DRUGI PROLET POKRAJ IOA
Letjelica Galileo obavila je drugi bliski prolet pokraj Ioa krajem četvrtka, 25. studenjog, ali ne prije nego su savladane neke nenadane teškoće. Galileo je prošao na 300 km iznad južnog pola Ioa u 0440Z 26. studenog, što je najbliže do sada. Ipak, samo nekoliko sati prije najbliže točke, jaka je radijacija uzrokovala resetiranje Galileovog glavnog računala, prebacivši letjelicu u sigurnosni način rada, što je onemogućilo ikakvo znanstveno proučavanje. Kontrola leta je tada stupila u akciju i poslala niz naredbi koje su trebale vratiti Galilea u normalan rad. Naredbe su odaslane k Galileu i uspješno izvršene od strane letjelice u 0445Z, pet minuta nakon najbliže točke prolaza.
"S toliko malo vremena na raspolaganju, lako bi se pomislilo »nemoguće«", izjavio je upravitelj projekta Galileo, Jim Erickson. "Ali članovi našeg tima doskočili su izazovu, a poneki su napustili i večere za Dan zahvalnosti." Članovi tima su bili spremni za takve teškoće uzrokovane zračenjem, promatrajući slične, ali manje ozbiljne probleme tijekom proleta 10. listopada. "Planiranje se uvelike isplatilo", izjavio je Erickson.
Iako je bio isključen na nekoliko sati, Galileo će biti spreman obaviti polovicu planiranih osmatranja Ioa, tvrde dužnosnici JPL a, kao i osmatranja Europe planirana za odvojeni, dalji prolet.
Ovaj je prolet došao s krajem Galileove dvogodišnje produljene misije, i gotovo četiri godine nakon što je letjelica došla do Jupitera. Bilo ja razmatranja o produljenju misije za godinu dana, uključujući treći bliski prolet pokraj Ioa, ali još nije donešena odluka.
KOMUNIKACIJSKI SATELIT POBIJEDIO AVION ZA MARS ZA PRVU MIKROMISIJU NA MARSU
NASA je izvijestila o ishodu glasanja za prvu u nizu planiranih mikromisija za Mars. Let aviona na Marsu u povodu 100. godišnjice prvog leta braće Wright, nije prošao, već je izglasana misija komunikacijskog satelita. Jet Propulsion Laboratory (JPL) izjavio je da su odabrali prijedlog Ball Aerospacea i Aerojeta za izgradnju komunikacijske i navigacijske letjelica kao prve za Projekt mikromisija za Mars, pokušaja da se napravi jeftina svemirska letjelica kao dodatak trenutno planiranom nizu misija orbitera i sletala na Mars.
Letjelica, koja bi trebala biti lansirana u proljeće 2003., biti će prva iz, kako NASA naziva, Mreže Mars (Mars Network): složaj orbitirajućih letjelica koje će pružiti poboljšanu komunikaciju za sletala i orbitere, kao i analog Globalnog sustava za pozicioniranje. Letjelica je također prva u nizu jeftinih "mikromisija" koje NASA planira za izvođenje dodatnih misija za Mars, kao i potporne usluge postojećim misijama. NASA očekuje da će svaka misija koštati oko 50 milijuna US$, dio cjelokupne misije za Mars. Da bi snizili cijenu, male će letjelice, ne teže od 220 kg, rabiti temeljnu svemirsku letjelicu koju dizajnira Ball Aerospace i mlazni pogon koji radi Aerojet, s malim razlikama ovisno o tome da li će letjelica biti orbiter ili će lsetati na površinu.
Svala će misija biti lansirana kao sekundarni teret na komercijalnom Ariana 5 lansiranju. Zatim će rabiti vlastiti pogon, kombiniran s nizom proleta pokraj Zemlje i Mjeseca za dosizanje Marsa. Lansiranja besplatno pruža Francuska svemirska agencija CNES kao daio dogovora s NASAom.
Ovaj je projekt izborio uspjeh u glasanju ispred iznimno oglašavanog prijedloga da se pošalje avion na Mars u prvoj mikromisiji. Avion, posebno dizajniran za let u ekstremno rijetkom marsovskoj atmosferi, trebao je poletjeti 17. prosinca 2003: na stogodišnjicu prvog leta Orvillea i Wilbura Wrighta u Kitty Hawku, Sjeverna Carolina.
Koncept, koji je prethodno predložen za misiju klase Discovery, ali nije bio odabran, uskrsnuo je u veljači kao prva u nizu mikromisija, i bio je izrazito promican od strane NASAinog administratora Dana Goldina tijekom presice u veljači kada je Goldin predložio NASAin budžet za 2000.
Nekoliko je članaka u novinama javljalo da je taj projekt odgođen ili ukinut. Izvori navode da bi troškovi izvedbe aviona koji bi trebao letjeti u rijetkom marsovskoj atmosferi daleko premašili granicu od 50 milijuna US$ za mikromisiju. Dužnosnici NASAinog idtraživačkog centra u Langleyu, gdje se trebao razraditi taj projekt, nisu komentirali.
Bez obzira na teškoće s prijedlogom aviona za Mars, nedavni su događaji pokazali potrebu za mrežom komunikacijskih satelita na Marsu. Mars Climate Orbiter (MCO) trebao je imati tu ulogu za misiju Mars Polar Landera (MPL), služeći kao repetitor prema Zemlji. S gubitkom MCO, MPL će se morati osloniti na Mars Global Surveyor letjelicu kad bude dostupna, ili izravno slati podatke prema Zemlji nižom brzinom prijenosa.
SOHO SONDA SE PREBACILA IZ SIGURNOSNOG NAČINA RADA
SA NASAin letjelica Solarna i heliosferna promatračnica (Solar and Heliospheric Opservatory - SOHO) prebacila se iz dva sigurnosna načina rada koja su se desila tijekom prvog tjedna u prosincu. SOHO je bio u djeomično kontrolnom režimu rada nazvanom Coarse Roll Pointing (CRP) od 2. prosinca, dan nakon prvog sigurnosnog načina rada u trajanju od četiri dana. U CRP, neki od SOHOovih instrumenata mogu se rabiti, ali se za sve operacije treba čekati povrat normalnog režima rada. Očekuje se da će SOHO ostati u CRP do 8. prosinca. Inžinjeri letjelice iskoristili su to vrijeme da bi ispravili programsku pogrešku koja je startala drugi sigurnosni način rada.
Tijekom manevra od 1. prosinca, prilikom vraćanja letjelice u normalni režim rada nakon što je tri dana ranije ušla u sigurnosni način rada, SOHOv je tragač zvijezda iznenada izgubio zvijezdu vodilju magnitude 7.7 da bi si odredio položaj. Letjelica se automatski prebacila u CRP i zaustavila manevar.
Ipak, dok je bila u CRPu, letjelica nije mogla nadzirati rotaciju započetu tijekom manevra. rotacija je konačno bila prevelika od očekivane vrijednosti pa se SOHOva antena nije mogla usmjeriti prema Zemlji, što je startalo ESR (Emergency Sun Reaquisition) sigurnosni način rada.
Inžinjeri vjeruju da je grešku uzrokovao propust resetiranja pokazivača u memoriji letjelice, što je za posljedicu imalo da se ostale vrijednosti svedu na nulu. Razvijen je program koji bi ispravio greške glavnog programa i bit će poslan na SOHO.
SOHOu, koji promatra Sunce iz L 1 točke Zemlja-Sunce, na 1.5 milijuna kilometara od Zemlje, problemi nisu strani. Tijekom lipnja 1998. niz problema, uključujući grešku kontrolera, poslao je SOHO u kovitlac. Letjelica je ostala bez kontakta sa Zemljom do kolovoza, a u normalni način rada vratila se tek u listopadu, nakon dugotrajne operacije spašavanja. Dva od tri žiroskopa na SOHOu nakon incidenta nisu radila. U prosincu 1998. posljednji operativni žiroskop se pokvario, prebacujući letjelicu u sigurnosni način rada. Na letjelicu je poslan novi program koji je omogućio održavanje visine bez uporabe žiroskopa, pa se letjelica vratila u rad u veljači. Nova, robusnija verzija programa poslana je na letjelicu tijekom listopada.
SOHOva je primarna misija završila u rtavnju 1998, ali je ona sada u proširenoj misiji praćenja Sunca tijekom vrhunca 11 godišnjeg ciklusa aktivnosti, koja će trajati do 2003, ako se letjelica iznova ne pokvari.
Neki znanstvenici zagovaraju još dulje misije. "Ono što bih volio vidjeti je letjelica koja će izvršiti promatranja potpunog sunčevog ciklusa od 11 godina", izjavio je Bernhard Fleck, ESAin znanstvenik na projektu SOHO.
