LUNARNA LUDOST
Internet je moćan mehanizam za distribuciju informacija. Ipak, to je i lak način širenja krivih podataka, poput tvrdnje da će 22. prosinca mjesec biti najsvjetliji u posljednje 133 godine. Prema Sky and Telescope magazinu, to nije istina. Slični su uvjeti postojali u prosincu 1980 i 1991, o urednici magazina procjenjuju da je Mjesec bio sjajniji 1893., 1912. i 1930. nego 1866. ili 1999. Povrh toga, razlika u svjetlini je u svakom slučaju relativno mala - toliko je malena da bi obična osoba osoba imala poteškoća o procjeni razlike kad unaprijed ne bi znala za to. To ipak nije spriječilo da se podatak proširi. No, najgore je što su voditelji na CNNu izjavili da je Mjesec u "pedigreu" namjesto u perigeju.
PROTON PRIZEMLJEN DO OŽUJKA
Rusija će vjerojatno držati prizemljenim problematičnu raketu Proton do ožujka da bi osigurala nadogradnju motora, što će stvoriti dodatna kašnjenja za Međunarodnu svemirsku postaju. Aerospace Daily citira ruske dužnosnike koji tvrde da će raketa Proton, koja je poslejdnja dva puta neuspješno lansirana, ostati prizemljena dok se ne nadogradi drugi stupanj rakete.
Drugi stupanj obično pouzdane rakete Proton optužen je za obje greške prilikom lansiranja. Uzrok nesreće od 5. srpnja nađen je u krivom varu turbopumpe motora drugog stupnja, koji je doveo do eksplozije koja je uništila stupanj i srušila gornje stupnjeve rakete u Kazahstanu.
Dok istraga o nesreći od 27. listopada još traje, čini se da je slična onoj od srpnja, pa je njavjerojatniji uzrok kvar na motoru drugog stupnja. Preliminarni izvještaj o nesreći dostavljen je ruskom premijeru Vladimiru Putinu 17. studenog, dok se potpuno izvješće očekuje do kraja godine.
Motori i mlaznici iz obe nesreće došli su iz iste tvornice iz Voroneža u 1993., prema članku u Aerospace Daily. Napravljeni su nakon devetomjesečnog prekida rada tvornice, pa dužnosnici, uključujući ravnatelja Ruske svemirske agencije Yurija Kopteva, pretpostavljaju da ni radnici ni alat nisu propisno testirani prije nastavka proizvodnje.
Voronež je već osuvremenio Protonove motore drugog stupnja, što je bilo dodatno ubrzano nakon nesreće u srpnju. Dok će se motori dovršiti do kraja godine, njihova instalacija na rakete i njihova priprema za poletanje potrajat će do ožujka. To će značiti kašnjenje za ISS i njen servisni modul Zvezda, kojeg treba lansirati Protonom. Ranije tijekom studenog ruski su dužnosnici izjavili kako se Zvezda neće moći lansirati prije veljače, iako su tvrdili kako su izvan tog kašnjenja problemi s američkim dijelovima. Nadalje, iako bi se Proton trebao vratiti u službu tijekom ožujka, nije jasno da li će Zvezda biti prvi tovar. Postoji nekoliko komercijalnih tovara koje Proton treba nositi, pa dužnosnici ne žele postaviti vrijedan teret poput Zvezde na prvi nadograđeni Proton.
TRGOVCI NUDE LET MEMORABILIJA NA MIRU
Njemački prodavač memorabilija (suvenira izvjesnog razdoblja) nudi sakupljačima i javnosti jedinstvenu priliku: mogućnost leta njihovih suvenira na ruskoj svemirskoj postaji Mir. Florian Noller, vlasnik web
stranice o svemirskim suvenirima kao i prodavač suvenira tvrdi da planira pružiti uslugu kroz vlastita poznanstva s kozmonautima koji trebaju letjeti na Miru i ISS u.
"Rusija sve više otvora vlastiti svemirski program komercijalnim pothvatima", izjavio je Noller. To uključuje kozmonaute koji su spremni ponijeti predmete poput fotografija, iglica, CD a i poštanskih omotnica unutar dozvoljenog vlastitog tereta, dakako za izvjesnu svotu. Takvi su dogovori postignuti na privatnoj razini preko Noller, a ne kroz dogovor s tvrtkom ili agencijom.
Kozmonautima je u prošlosti bilo dozvoljeno nositi u orbitu gotovo sve, dok god nije prelazilo dozvoljenu masu. "Na Miru je postojao redovni poštanski ured gdje su usluživali sakupljače, filateliste kao i nekoliko tvrtki poput RKK Energia koja je tiskala službene omotnice", istakao je Noller. Kozmonautima je dozvoljeno da prodaju te predmete i pridodaju zaradu dnevnici, što, prema Nollerovoj procjeni, iznosi oko 200 US$ mjesečno.
Trošak leta predmeta dogovara se od sluča"ja do slučaja. Noller ističe ako referencu da trošak leta 1 kg na Mir iznosi 20'000 US$, a da svaki kozmonaut sa sobom može ponijeti tereta do 1.5 kg ukupne mase.
Jedan stručnjak za svemirske suvenire vjeruje da će ta ponuda privući dosta interesa i kod sakupljača i kod javnosti. "Postoji jasno zanimanje među sakupljačima", izjavio je Robert Pearlman iz collectSPACE, web stranice o suvenirima iz svemira. "Prilika da se unaprijed odredi predmet koji će postati svemirski suvenir definitivan je zgoditak."
"Izvjesno je da postoje poslovi i promotivni razlozi zašto bi netko slao predmete u svemir", dodao je Pearlman. "To je također tip aktivnosti koji okida 'milenijski' duh - s dolaskom novog stoljeća, poslati nešto u svemir postaje konačna kupovina."
Sljedeća prilika da se takvi predmeti pošalju u svemir je posljednja ruska misija na Miru. Ta će misija biti posvećena deorbitiranju postaje, a planira se za Veljaču. Predmeti koji će se njom uzletjeti, moraju biti u Gradu Zvijezda, u Rusiji do 12. prosinca.
Noller je istakao kako se nada da će kozmonauti moći nositi sa sobom slične predmete na ISS. To bi moglo izazvati ptobleme kod NASAe, jer agencija brani astronautima prodaju maraka i drugih suvenira. Takav propis postoji od Apollo programa, kada je tročlana posada Apollo 15 misije bila ukorena zbog nošenja maraka na misiju i njihovog kasnijeg predavanja trgovcima za prodaju.
"Na ISS će vladati NASAin 'zakon', koji općenito znači zabranu nošenja filatelističkih predmeta", izjavio je Noller. "Sumnjam, međutim, da će NASA riskirati s političkim i financijskim teškoćama zbog pritužbi kozmonauta koji će nositi filatelističke predmete."
SVJETSKI SVEMIRSKI TJEDAN
Glavna skupština Ujedinjenih Naroda glasovala je u ponedjeljak, 6. prosinca o podršci odluka za proglašenje "Svjetskog svemirskog tjedna", koji će se slaviti svake godine od 4. do 10. listopada. Datumi su odabrani kao spomen na lansiranje Sputnika, 4. listopada 1957. i dan kada je postao važeći Dogovor o vanjskom svemiru, 10. listopada 1967. Dennis Stone, predsjednik Međunarodne udruge svemirskog tjedna, izjavio je da se već planira premještanje datuma Svemirskog tjedna, prethodno slavljenog u ožujku, na listopadski datum Svjetskom svemirskog tjedna.
"Pozivamo globalnu svemirsku zajednicu da podrži Ujedinjene narode u sudjelovanju u Svjetskom svemirskom tjednu", izjavio je Stone. "Slaveći Svemirski tjedan na koordinirani način, svemirske organizacije diljem svijeta privući će medijsku pozornost koja će uvelike povećati svjesnost javnosti o svemiru."
Istoga dana kada je Glavna skupština odobrila Svjetski svemirski tjedan, podržala je zaključak donesen na UNISPACE III koneferenciji u Austriji tijekom srpnja, koji poziva na globalnu suradnju u svemiru.
HAPPY HOUR NA PLANETU ZEMLJA?
Nizozemska pivska tvrtka Heineken nudi korisnicima Interneta priliku slanja poruka svim vanzemaljcima koji ih slušaju. Poruke se mogu ostaviti na
Heinekenovoj WWW stranici koji su zatim kodirani u signal za nizozemsku inačicu Discovery Channela i poslane na satelit. Veliki dio tog signala promaši satelit i "iscuri" u svemir. Jedan stručnjak je upozorio korisnike da vjerojatno nitko nikada neće primiti te poruke.
"Takav pothvat neće dodati ništa bitno elektromagnetskom 'curenju' sa Zemlje", izjavio je H. Paul Shuch, izvršni ravnatelj SETI Lige. Shuch se također brine da bi to moglo "trivijalizirati" ozbiljne pokušaje potrage za vanzemaljskom inteligencijom.
JAPAN PREKIDA S H-2 RAKETNIM PROGRAMOM
Prema izvještajima iz Japanske svemirske agencije, Japan će zaključiti svoj problematični H 2 raketni program prije nego je planirano, što će odgoditi njegovu zamjenu za godinu dana. NASDA, (Nacionalna agencija za svemirski razvoj) je planirala još jedno lansiranje rakete H 2, koja je trebala nositi eksperimentalne i komunikacijske satelite u 2001. Ipak, u svjetlu neupsjeha posljednje dvije H 2 misije, uključujući let od 15. studenog kada je glavni motor otkazao neposredno nakon poletanja, NASDAini su dužnosnici odlučili prekinuti s daljnim pokusima.
NASDA je također odlučila odgoditi prvo lansiranje H 2A, nadograđene, jeftinije inačice H 2. Prvi je H 2A trebao početkom 2000 ponijeti tri satelita, uključujući ARTEMIS, satelit za demonstraciju komunikacijskih tehnologija, izgrađen u suradnji s Europskom svemirskom agencijom.
Raketni program H 2 patio je od ekonomskih i tehničkih teškoća. Nakon prvih pet uspješnih lansiranja, šesto, u veljači 1998. bilo je neuspješno uslijed pogreške na motoru gornjeg stupnja koji je zanio teret, komunikacijski probni satelit COMETS (Communications and Broadcasting Engineering Test Satelite) u beskorisnu orbitu. Zatim je uslijedio gubitak H 2 tijekom studenog 1999.
Visoki troškovi H 2 ograničavaju njenu iskoristivost. Jedno lansiranje košta do 185 milijuna US$, što vodi izvan utrke u usporedbi s bilo kojom raketom iz U.S.A., Francuske i ostalih zemalja.
