Mars Global Surveyor
Datum lansiranja: 7. studeni 1996.
Pogonska raketa: Delta II
Masa u orbiti: 1030.5kg
Napajanje: 4 niza solarnih panela, 667W
Misija
globalnog istraživanja Marsa (Mars Global Surveyor - MGS)
zamišljena je kao brzi i jeftini nadomjestak ciljeva Mars
Observer misije. Znanstveni ciljevi uključivali su snimanje
slika površine Marsa visoke razlučljivosti, izučavanje
topografije i gravitacije, uloge vode i prašine u atmosferi
Marsa, vrijeme i klimu, sastav tla i atmosfere, i postojanje
i razvoj marsovskih magnetskih polja.
Letjelica je započela s ulaskom u marsovsku orbitu
12. rujna 1997, nakon 10-mjesečne faze krstarenja. Budući
radio signali od Marsa do Zemlje putuju oko 14 minuta, toliko
ranije je poslana naredba za započinjanje paljenja raketa
radi ulaska u orbitu. Mars Global Surveyor tako je ušao
u eliptičnu (54.021 times; 258km visine) orbitu
periode od 45 sati.
Tijekom 16 mjeseci nakon ulaska, zračne kočnice
i motori pretvorili su orbitu iz eliptične u gotovo potpuno
kružnu polarnu periode 2 sata i prosječne visine
378km, što će omogućiti potpuni obilazak
planeta svakih 7 dana. Primarna misija mapiranja započela
je ožujka 1999. (zamišljeno je da započne ožujka
1998., ali je kvar na solarnim panelima odgodio raspored na godinu
dana). Letjelica zatim prelazi u orbitu sinhronu sa Suncem, tako
da će svaka slika biti poslana s istim kutem Sunca prema
tlu. Podaci bi se trebali skupljati tijekom jedne marsovske godine
(približno dvije zemaljske). MGS je prva u nizu letjelica
koje NASA planira poslati; lansiranja su planirana svakih 26
mjeseci - 1998, 2001, 2003 i 2005, što će uključivati
orbitere, sletanja, vozila i sonde.
Primarne istraživačke misije MGS čine:
- Orbitalna kamera (Mars Orbital
Camera - MOC) - Michael Malin, Malin Space Science Systems
Orbitalna će kamera snimiti slike visoke razlučljivosti
u svrhu mjerenja osobina površine. Također će
se snimiti slike manje razlučljivosti cijele planete tijekom
duljeg razdoblja koje će omogućiti istraživanje
vremenskih promjena u atmosferi i na površini.
- Spektrometar toplinskog zračenja (Thermal Emission
Spectrometer - TES) - Phil Christensen, Arizona State University
TES je Michelsonov interferometar koji će mjeriti infracrveni
spektar energije koju zrači planeta. Podaci će se
rabiti za proučavanje sastava stijenja, tla, leda, atmosferske
prašine i oblaka.
- Orbitalni laserski visinomjer (Mars Orbital Laser Altimeter
- MOLA) - David Smith, Godard Space Flight Center
Ovaj instrument mjeri vrijeme potrebno da se odaslana laserska
zraka odbije od površine i vrati. Potrebno vrijeme daje
podatke o udaljenosti i tako o visini površine. Kombinacijom
ovih mjerenja napravit će se topografska mapa Marsa.
- Radijska ispitivanja (Radio Science Investigations - RS)
- G. Leonard Tyler, Stanford University
Mjerenje Dopplerovog pomaka radio signala poslanih prema Zemlji
omogućit će precizno određivanje orbite, što
će omogućiti model marsovskog gravitacijskog polja.
Kako letjelica bude prolazila preko polova u svakoj orbiti, radio
signali prolaze kroz marsovsku atmosferu na putu k Zemlji. Način
na koji atmosfera utječe na signale omogućuje zaključivanje
na njene fizikalne osobine.
- Ispitivanje magnetskih polja (Magnetic Field Investigation
- MAG/ER) - Mario Acina, Goddard Space Flight Center
Magnetometrom će se odrediti posjeduje li Mars magnetsko
polje, te snagu i smjer polja ako ono postoji. Elektronski reflektometar
mjeriti će ostatke magnetizacije polja.
Marsovski repetitor (Mars Relay)
- Jacques Blamont, Centre National d'Etudes Spatiales
Eksperiment s marsovskim repetitorom sastoji se od antena koje
će usmjeriti primljene signale MOC-a za prijenos do Zemlje.
Repetitor će se koristiti za podršku misijama sletanja
koje će pokrenuti Rusija, Europa i U.S.A.
